Školski projekt HRVATSKI NARODNI PREPOROD Svake je godine Mjesec hrvatske knjige popraćen različitim aktivnostima i temama. Ove je godine tema bila „Čitajmo pjesnike“, ali i prisjećanje na obljetnice poznatih hrvatskih pjesnika. Učiteljice hrvatskog jezika i knjižničarke u školskom su kurikulumu planirale projekt pod nazivom –HRVATSKI NARODNI PREPOROD. Aktivnosti su započele u rujnu na zajedničkom sastanku na kojem su dogovorene aktivnosti i načini kako će se projekt ostvariti. Jedna od aktivnosti bila je odlazak u rodnu kuću Petra Preradovića u Grabrovnicu gdje nas je dočekao domar gosp. Mrak i ispričao neke detalje iz života poznatog hrvatskog pjesnika. Nakon toga prof. Ivica Tomljanović održao je sat povijesti s temom hrvatskog narodnog preporoda. Taj važan književni i politički pokret bio je i tema kviza znanja koje su organizirale i provele knjižničarke škole za učenike 8. razreda. Sudjelovala su dva učenika iz svakog 8.razreda, a najviše znanja i sreće imale su učenice 8.c. Odlično poznavanje ove povijesne građe pokazali su: Sanela Barnaki, Stela Poljanac, Zrinka Slamić, Elizabeta Pinter, Vesna Biuk, Monika Katalenić, Dorian Gadanac, Rene Prugovečki, Ines Akrap i Vedran Simeunović. Vrhunac projekta završen je 14. 11. na sam dan obilježavanja 150.obljetnice smrti Antuna Mihanovića. Bogat i raznolik program pripremili su učenici s učiteljima. Samom programu prethodile se pripreme koje su trajale gotovo dva mjeseca. No, pljesak i zadovoljstvo svih onih koji su bili na svečanosti u Gradskoj knjižnici i čitaonici bili su znak da trud i volja svih sudionika nije bila uzaludna. Ilirci su motivirali naše literarce da napišu dojmljive pjesme domoljubnog i rodoljubnog karaktera. I povjesničarska družina nadahnutim su dijalogom prikazala zanimljive podatke o poznatim ilircima – S. Vrazu, Petru Preradoviću, Dimitriju Demetru, V. Lisinskom, B. Šuleku… Povijesnu pozornicu posjetio je i Ivan Kukuljević Sakcinski te podsjetio na prvi govor na hrvatskom jeziku u Saboru, a čuli smo i riječi Antuna Mihanovića iz djela“ Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnem jeziku“. Domoljublje i snažan osjećaj hrvatske riječi odjekivale su u budnicama, pjesmama koje su vatrenom riječju i poletnom glazbom bodrile široke slojeve. „ Još Hrvatska ni propala“ te „Prosto zarakom ptica leti“ otpjevao je školski zbor kao i hrvatsku himnu „Lijepa naša.“ Krasnoslovljenje domoljubnih pjesama pripremila je recitatorska družina u recitalu, a učenici likovne družine i na satovima likovne kulture pripremili su radove – dizajn odjeće s poč. 19.st. u tehnici kolaža. Putovanje kroz povijest završilo je modnom revijom koju su pripremile učenice 8.r. izradivši kostime da bi pokazale kako suvremeni materijal može biti dio dizajna odjeće 19.st. Svojim su nastupom djevojke izmamile glasan pljesak i oduševljenje publike. Osim programa pripremljeni su i plakati na kojima su zabilježene aktivnosti kojima je obilježen ovaj značajan kulturno-umjetnički pokret. Projekt je ostvaren u suradnji mnogih učenika i učitelja: Željka Puškarić, Gordana Kos, Zumbulka Foret, Blanka Medvecki, Sanja Pavelko, Vesna Matovina, Ankica Lovrenc, Ankica Fijala, Ivica Tomljanović, Vesna Zvečić, Sanja Pajnić, Vjekoslav Lončar pod vodstvom Renate Sudar.
|
|
 |
Aktivnosti su bile različite, a u njihovoj su realizaciji sudjelovali mnogobrojni učenici od šestog do osmog razreda. Cijeli je hol bio jedna velika pozornica na kojoj su se izmjenjivali različiti sadržaji. Korelacija nastavnih sadržaja hrvatskoga jezika, povijesti, geografije, kemije, fizike, engleskog jezika, prirode, informatike, likovne i glazbene kulture, matematike i tehničke kulture realizirana je u izradi plakata koji su krasili prostor hola. Za vrijeme nastave tijekom cijelog dana pokrenut je slikokaz, vizualizacija renesansnih motiva, a u pozadini su se čuli tonovi renesansnih skladbi. Pjesmom, stihom, plesom, kostimima, riječju i krasnoslovom, sviranjem i glumom te osmjehom na licu učenici su pokazali da su zaista uživali u svakom izričaju.Galerija likova prošetala je pozornicom; nezaobilazni Dugi Nos, Galileo Galilei, Johannes Gutenberg, Kolumbo i Amerigo. Bile su tu i djeve bajne koje su krasnolovile pjesme u kojima se veliča ljepota žene i ljubavni osjećaji. Glazba grupe pjevača i svirača svojim su taktovima i ritmom dočarali duh renesanse. Znanstvenu radoznalost utjelovio je Leonardo u svojim viđenjima ljudskog tijela, a da je „svijet jedna velika pozornica „( kako rekoše slavni pisac) uvjerili su nas stihovi i riječi izrečene na engleskom jeziku kojima je završilo putovanje kroz renesansu.Voditelj projekta je Sanja Pavelko. U njemu su sudjelovali mnogobrojni učitelji: Zumbulka Foret, Ankica Lovrenc, Ankica Fijala, Željka Puškarić, Blanka Medvecki, Ivana Orač, Marica Domokuš, Željka Šolc, Ivica Tomljanović, Slobodanka Omeragić, Danijela Žarković, Vesna Pavlović, Katica Pavlović i Vjekoslav Lončar te vanjski suradnici (Kazalište Virovitica- Vanda Grba) te Industrijsko-obrtnička škola ( frizerke) i učenici –sudionici programa: Maks Luka Šenjug, Lucija Zečević, David Furdić, Ivan Miholić, Matej Rajnović, Alisa Anadolac, Tihomir Manojlović, Luka Tripalo, Marko Rohtek, Tena Tucelj, Tena Josić, Lovro Kićinbaći, pjevači i svirači 8.a i 8.b. te plasačice i plesači kostimirani u originalne kreacije naše nastavnice Vesne Matovine. R.S.
|
 |
|
 |
Ana Marija Pecollaj |
 |
Ugrožena bioraznolikost Virovitice Tea Galović-Čubrić, (8. razred) |
 |
Tjelesni razvoj učenika od 5. do 8. razreda naše škole Tanja Buđak, (7. razred) |